Preskočite na glavni sadržaj

Samit o prijevari i korupciji

Objavljeno 8. 4. 2010.
U Londonu je od 17. do 19. ožujka 2010. održan IV. godišnji međunarodni samit o prijevari i korupciji, kojem su nazočili predstavnici institucija, organizacija i tijela iz 27 zemalja svijeta, koje se bave sprječavanjem, otkrivanjem i suzbijanjem korupcije na nacionalnoj ili međunarodnoj razini.
 
Teme Samita su bile: pristup različitih tijela i institucija borbi protiv prijevare i korupcije; strategije, inicijative i trendovi u borbi protiv prijevare i korupcije; prevencija i otkrivanje prijevara i drugih zlouporaba vezanih uz EU fondove; globalne etičke značajke, borba protiv međunarodne korupcije u razvojnim poslovima; te uloga medija u razotkrivanju prijevara, područjima visokog rizika za prijevaru i korupciju s posebnim naglaskom na javne nabave.
 
Državni ured za reviziju Republike Hrvatske je predstavljala mr. sc. Lidija Pernar, pomoćnica glavnoga državnog revizora, koja je u okviru izlaganja «Uloga i sudjelovanje vrhovnih revizijskih institucija u borbi protiv prijevara i korupcije» izvijestila o ulozi vrhovnih revizijskih institucija u borbi protiv prijevare i korupcije, iskustvima državnih revizija odabranih zemalja i iskustvu Državnog ureda za reviziju Republike Hrvatske, te o prijedlogu mogućeg sadržaja smjernica za prevenciju korupcije u javnom sektoru.
 
Iako otkrivanje prijevare i korupcije nije glavni zadatak državnih revizora, važno je osigurati odgovarajuće alate kao što su liste provjere, smjernice i sl., koje osiguravaju jednak pristup obavljanju revizija. Stoga je Državni ured za reviziju razvio Smjernice za postupanje državnih revizora u slučaju sumnje na prijevaru i korupciju, čija je svrha pomoći državnim revizorima u otkrivanju, prikupljanju i zaštiti dokaza, kao i u izvješćivanju o slučajevima prijevare i korupcije.
 
Na Samitu se raspravljalo i o povezanosti procesa pripreme za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji i povećanja javne odgovornosti. U okviru rasprave, pomoćnica glavnoga državnog revizora je posebno naglasila da je proces pripreme za Republiku Hrvatsku prije svega značio prilagodbu novim zakonima i pravilima, za čiju provedbu je ujedno bilo potrebno razviti javne službe sposobne primjenjivati te propise jednako učinkovito kao i zemlje članice EU. To je podrazumijevalo donošenje sektorskih reformi, strategija i zakona koji su ubrzali značajne promjene u brojnim područjima javnog sektora, a sve u cilju stvaranja učinkovitije državne uprave, koja bi pružala usluge građanima na transparentniji način i koju bi redovno ocjenjivali unutarnji i vanjski kontrolni mehanizmi, uključujući i državnu reviziju. Napomenula je da je Republika Hrvatska započela s poduzimanjem navedenih mjera i aktivnosti neophodnih za postizanje makroekonomske stabilnosti i održivog ekonomskog rasta i prije 2007., prije svega zbog sebe same, a proces pripreme za pridruživanje EU ih je dodatno ubrzao.