Konferencija o odnosima državnih revizija i parlamenata
U Budvi je 18. i 19. studenoga 2013., održana Konferencija o odnosima vrhovnih revizijskih institucija i parlamenata zemalja kandidata i potencijalnih kandidata Europske unije. Domaćin konferencije je bila Državna revizorska institucija Crne Gore, uz koordinacijsku, tehničku i financijsku potporu OECD/SIGMA-e i Zajedničke radne skupine za revizijske aktivnosti, a sudjelovali su čelnici vrhovnih revizijskih institucija Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Srbije, Turske i Kosova, predstavnici njihovih parlamenata – parlamentarnih odbora za financije i proračun, te predstavnici vrhovnih revizijskih institucija (VRI) i/ili parlamenata zemalja članica Europske unije (Hrvatske, Italije, Poljske, Portugala, Litve i Nizozemske) i Europskog revizorskog suda.
Na Konferenciji se raspravljalo o ulogama i odgovornostima parlamenata, vrhovnih revizijskih institucija i vlada u sustavu odgovornosti, načinima suradnje između vrhovnih revizijskih institucija i parlamenata, te o mogućim pravcima razvoja takve suradnje. Također su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među zemljama sudionicama, te su prezentirani primjeri dobre prakse u državama članicama Europske unije, uključujući primjer Republike Hrvatske, koji je izložio mr. Srđan Gjurković, predsjednik Odbora za financije i državni proračun u Hrvatskom saboru.
Učinkovitost VRI kao revizora javnih financija i promicatelja transparentnosti, odgovornosti i dobrog upravljanja je izravno povezana s uspješnošću njihove suradnje sa interesnim stranama, a posebice s parlamentima kroz provedbu njihove nadzorne funkcije. Takva suradnja bi se trebala ostvarivati uz poštivanje neovisnosti obje strane i u skladu s različitošću uloga i odgovornosti unutar sveobuhvatnog sustava demokratske odgovornosti.
Polazeći od toga, sudionici Konferencije predložili su sljedeće zaključke:
Na Konferenciji se raspravljalo o ulogama i odgovornostima parlamenata, vrhovnih revizijskih institucija i vlada u sustavu odgovornosti, načinima suradnje između vrhovnih revizijskih institucija i parlamenata, te o mogućim pravcima razvoja takve suradnje. Također su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među zemljama sudionicama, te su prezentirani primjeri dobre prakse u državama članicama Europske unije, uključujući primjer Republike Hrvatske, koji je izložio mr. Srđan Gjurković, predsjednik Odbora za financije i državni proračun u Hrvatskom saboru.
Učinkovitost VRI kao revizora javnih financija i promicatelja transparentnosti, odgovornosti i dobrog upravljanja je izravno povezana s uspješnošću njihove suradnje sa interesnim stranama, a posebice s parlamentima kroz provedbu njihove nadzorne funkcije. Takva suradnja bi se trebala ostvarivati uz poštivanje neovisnosti obje strane i u skladu s različitošću uloga i odgovornosti unutar sveobuhvatnog sustava demokratske odgovornosti.
Polazeći od toga, sudionici Konferencije predložili su sljedeće zaključke:
- Suradnja VRI i parlamenata ima ključnu ulogu u uspostavljanju linije odgovornosti u cilju suzbijanja prijevara i korupcije
- Neophodno je uspostavljanje jasnih mehanizama za praćenje provedbe revizijskih preporuka. U tom smislu je nužno uspostaviti odgovarajuću parlamentarnu infrastrukturu za praćenje revizijskih izvješća, jasno definirati ciljeve koji se žele postići i precizirati mehanizme koji će jamčiti provedbu danih preporuka
- Važno je jačati ulogu parlamentarnih odbora koji razmatraju revizijske izvještaje. Osnivanje posebnih odbora ili pododbora specijaliziranih isključivo za razmatranje revizijskih izvješća se pokazalo kao dobra praksa
- Svoju ulogu u odnosu s parlamentom VRI može postići samo ako ima punu financijsku, organizacijsku i upravljačku neovisnost. To znači da VRI ima pravo samostalno se izjasniti o predmetu i subjektu revizije, u razumnom vremenskom roku, te da mandat VRI mora biti usklađen sa zakonskim okvirom i praćen odgovarajućim financijskim resursima
- Neophodno je stalno jačanje odgovornosti kroz intenziviranje komunikacije i suradnje između parlamenta, VRI i izvršne vlasti, jer iako imaju različitu ulogu, sve tri interesne strane imaju isti cilj: bolje javne financije i efikasnije trošenje javnih resursa
- Neophodno je uključivanje medija i javnosti u trokut odgovornosti.
