Bilateralni susret s glavnim državnim revizorom SAD-a
Na poziv Ivana Klešića, glavnoga državnog revizora Republike Hrvatske, 22. i 23. rujna 2024. u Hrvatskoj je boravio Gene Dodaro, glavni državni revizor Sjedinjenih Američkih Država sa suradnicima: Stephenom Sanfordom, generalnim direktorom za strateško planiranje u Government Accountability Officeu SAD-a (GAO) i Brodyjem Garnerom, menedžerom za protokol u GAO-u.
Na bilateralnom susretu se, između ostalog, razgovaralo o radu, načinu funkcioniranja i rezultatima dviju institucija, razmijenjena su praktična iskustva vezana za sustav utvrđivanja rizika za strateško planiranje, reviziju središnjih banaka i financijskih institucija te razvoj kapaciteta. S obzirom na sve veću gospodarsku, klimatsku i tehnološko-informacijsku međuovisnost zemalja i time povećanu vrijednost zajedničke perspektive koja se može postići bliskom suradnjom, susret je bio posvećen i razmatranju mogućnosti proširenja suradnje dvaju ureda po pitanju jačanja učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti javnog sektora u različitim aspektima, kao i razvoja novih metodoloških pristupa u reviziji te raspravi o modalitetima nastavka suradnje između vrhovnih revizijskih institucija Republike Hrvatske i SAD-a.
U okviru bilateralnog posjeta, održan je i seminar za revizore, na kojem se kroz tri panela raspravljalo o nekim od trenutno najaktualnijih tema u okviru revizijske profesije, kao što su:
Klimatska kriza je globalni fenomen sa snažnim ekološkim, socijalnim, energetskim, ekonomskim i drugim posljedicama. Kao takva već je duži niz godina u fokusu vrhovnih revizijskih institucija. Zbog prepoznatog visokog klimatskog rizika za očekivati je da će se ovim područjem državni revizori baviti i u budućnosti. U okviru diskusije zaključeno je kako je potrebno povećati broj revizija koje se bave klimatskim promjenama, što za sobom povlači i potrebu ulaganja u interna znanja i kapacitete, jaču suradnju vrhovnih revizijskih institucija i drugih dionika, angažiranja pa čak i mogućeg zapošljavanja stručnjaka specijaliziranih za klimatske promjene.
Suvremeni pravci razvoja revizije pokazali su potrebu za agilnim pristupom u načinu rada. U okviru panela zaključeno je kako agilni pristup može pridonijeti brzini, fleksibilnosti, ali i učinkovitosti u radu državnih revizora. Istaknuto je kako agilna revizija nije zamjena za tradicionalni pristup, već se prepoznaje kao pristup revizije koji može dodati vrijednost u određenim slučajevima poput izvanrednih situacija ili izrazito dugih i složenih revizija. Diskusijom je potvrđena vrijednost dostavljanja ranih kontinuiranih djelomičnih izvješća. Na taj način subjektima revizije daje se mogućnost da brže isprave uočene nepravilnosti i propuste. S obzirom na navedeno, primjena ovakvog pristupa postat će sve učestalija i popraćena odgovarajućim razvojem kapaciteta.
Procesi digitalizacije i korištenje umjetne inteligencije kao strateški ciljevi država doveli su i do potrebe njihove pravne regulacije. S razvojem i povećanim korištenjem tehnologija vrhovne revizijske institucije moraju kontinuirano prilagođavati svoju metodologiju kako bi uspješno obavljale svoje zadaće u tehnološki izmijenjenom okruženju. Korištenje umjetne inteligencije kao alata za provedbu revizije donosi brojne koristi poput uštede vremena ili povećane učinkovitosti državnih revizora. Ipak, zaključeno je da sam proces implementacije sustava umjetne inteligencije zahtijeva značajna financijska sredstva, nove vještine državnih revizora te otvara pitanje zaštite podataka i etike. Stoga, prilikom uvođenja umjetne inteligencije u svoj rada vrhovne revizijske institucije trebaju voditi brigu o takvim izazovima. U budućnosti se očekuje i veća primjena sustava umjetne inteligencije od strane subjekata revizije, a samim time i potreba za revizijom takvih sustava.
Seminar su uvodnim govorima otvorili Ivan Klešić, glavni državni revizor Republike Hrvatske i Gene Dodaro, glavni državni revizor SAD-a.
Seminaru su, uz moderiranje prof. dr. sc. Ivane Mamić-Sačer, kao panelisti prisustvovali i eminentni stručnjaci iz područja rasprave: mr. sc. Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji, prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstavnici vrhovnih revizijskih institucija: Stephen Sanford, generalni direktor za strateško planiranje u GAO-u, dr. sc. Nediljka Rogošić, zamjenica glavnoga državnog revizora Republike Hrvatske, mr. sc. Božo Vuletić-Antić, pomoćnik glavnoga državnog revizora i Martina Jurjević, pomoćnica glavnoga državnog revizora.
Oba događaja bila su usmjerena i pridonijela su obogaćivanju stečenih znanja i iskustava, ali isto tako i kreiranju novih ideja za daljnji razvoj i unaprjeđenje rada obiju institucija i revizijske struke općenito. U tom smislu, dogovoreno je da se Državni ured za reviziju, na poziv glavnoga državnog revizora SAD-a, uključi u rad INTOSAI Radne grupe za financijsku i gospodarsku stabilnost, kojom rukovodi GAO, dok je glavni državni revizor Republike Hrvatske pozvao GAO da se priključi EUROSAI Mreži za etiku, kojom upravlja Državni ured za reviziju RH.
Na bilateralnom susretu se, između ostalog, razgovaralo o radu, načinu funkcioniranja i rezultatima dviju institucija, razmijenjena su praktična iskustva vezana za sustav utvrđivanja rizika za strateško planiranje, reviziju središnjih banaka i financijskih institucija te razvoj kapaciteta. S obzirom na sve veću gospodarsku, klimatsku i tehnološko-informacijsku međuovisnost zemalja i time povećanu vrijednost zajedničke perspektive koja se može postići bliskom suradnjom, susret je bio posvećen i razmatranju mogućnosti proširenja suradnje dvaju ureda po pitanju jačanja učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti javnog sektora u različitim aspektima, kao i razvoja novih metodoloških pristupa u reviziji te raspravi o modalitetima nastavka suradnje između vrhovnih revizijskih institucija Republike Hrvatske i SAD-a.
U okviru bilateralnog posjeta, održan je i seminar za revizore, na kojem se kroz tri panela raspravljalo o nekim od trenutno najaktualnijih tema u okviru revizijske profesije, kao što su:
- uključenost vrhovnih revizijskih institucija u akcije klimatskih promjena
- dodana vrijednost agilne revizije u radu vrhovnih revizijskih institucija
- tehnologija, znanost i umjetna inteligencija u reviziji.
Klimatska kriza je globalni fenomen sa snažnim ekološkim, socijalnim, energetskim, ekonomskim i drugim posljedicama. Kao takva već je duži niz godina u fokusu vrhovnih revizijskih institucija. Zbog prepoznatog visokog klimatskog rizika za očekivati je da će se ovim područjem državni revizori baviti i u budućnosti. U okviru diskusije zaključeno je kako je potrebno povećati broj revizija koje se bave klimatskim promjenama, što za sobom povlači i potrebu ulaganja u interna znanja i kapacitete, jaču suradnju vrhovnih revizijskih institucija i drugih dionika, angažiranja pa čak i mogućeg zapošljavanja stručnjaka specijaliziranih za klimatske promjene.
Suvremeni pravci razvoja revizije pokazali su potrebu za agilnim pristupom u načinu rada. U okviru panela zaključeno je kako agilni pristup može pridonijeti brzini, fleksibilnosti, ali i učinkovitosti u radu državnih revizora. Istaknuto je kako agilna revizija nije zamjena za tradicionalni pristup, već se prepoznaje kao pristup revizije koji može dodati vrijednost u određenim slučajevima poput izvanrednih situacija ili izrazito dugih i složenih revizija. Diskusijom je potvrđena vrijednost dostavljanja ranih kontinuiranih djelomičnih izvješća. Na taj način subjektima revizije daje se mogućnost da brže isprave uočene nepravilnosti i propuste. S obzirom na navedeno, primjena ovakvog pristupa postat će sve učestalija i popraćena odgovarajućim razvojem kapaciteta.
Procesi digitalizacije i korištenje umjetne inteligencije kao strateški ciljevi država doveli su i do potrebe njihove pravne regulacije. S razvojem i povećanim korištenjem tehnologija vrhovne revizijske institucije moraju kontinuirano prilagođavati svoju metodologiju kako bi uspješno obavljale svoje zadaće u tehnološki izmijenjenom okruženju. Korištenje umjetne inteligencije kao alata za provedbu revizije donosi brojne koristi poput uštede vremena ili povećane učinkovitosti državnih revizora. Ipak, zaključeno je da sam proces implementacije sustava umjetne inteligencije zahtijeva značajna financijska sredstva, nove vještine državnih revizora te otvara pitanje zaštite podataka i etike. Stoga, prilikom uvođenja umjetne inteligencije u svoj rada vrhovne revizijske institucije trebaju voditi brigu o takvim izazovima. U budućnosti se očekuje i veća primjena sustava umjetne inteligencije od strane subjekata revizije, a samim time i potreba za revizijom takvih sustava.
Seminar su uvodnim govorima otvorili Ivan Klešić, glavni državni revizor Republike Hrvatske i Gene Dodaro, glavni državni revizor SAD-a.
Seminaru su, uz moderiranje prof. dr. sc. Ivane Mamić-Sačer, kao panelisti prisustvovali i eminentni stručnjaci iz područja rasprave: mr. sc. Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji, prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstavnici vrhovnih revizijskih institucija: Stephen Sanford, generalni direktor za strateško planiranje u GAO-u, dr. sc. Nediljka Rogošić, zamjenica glavnoga državnog revizora Republike Hrvatske, mr. sc. Božo Vuletić-Antić, pomoćnik glavnoga državnog revizora i Martina Jurjević, pomoćnica glavnoga državnog revizora.
Oba događaja bila su usmjerena i pridonijela su obogaćivanju stečenih znanja i iskustava, ali isto tako i kreiranju novih ideja za daljnji razvoj i unaprjeđenje rada obiju institucija i revizijske struke općenito. U tom smislu, dogovoreno je da se Državni ured za reviziju, na poziv glavnoga državnog revizora SAD-a, uključi u rad INTOSAI Radne grupe za financijsku i gospodarsku stabilnost, kojom rukovodi GAO, dok je glavni državni revizor Republike Hrvatske pozvao GAO da se priključi EUROSAI Mreži za etiku, kojom upravlja Državni ured za reviziju RH.
